Sveti Ćiril (izvorno Konstantin) bio je iznimno neobičan i fascinantan svetac za svoje doba. Iza kulisa njegove velike slavenske misije krije se uzbudljiv životni put pun preokreta.
Evo najzanimljivijih povijesnih crtica o sv. Ćirilu:
- Ime “Ćiril” uzeo je tek 50 dana prije smrti
Cijeli svoj život, obrazovanje i najveće diplomatske misije proveo je pod svojim svjetovnim imenom Konstantin. Kada se u Rimu teško razbolio, odlučio je ući u grčki samostan i primiti redovnički postrig. Tada je uzeo ime Ćiril (Kýrillos), pod kojim ga danas slavi cijeli svijet. S tim je imenom živio svega pedesetak dana prije nego što je preminuo u Rimu 869. godine u 42. godini života.
- Nadimak “Filozof” dobio je s punim pravom
U povijesnim izvorima često se navodi kao Konstantin Filozof. To nije bio samo laskavi nadimak, već službena titula. Školovao se na carskom dvoru u Carigradu uz najmoćnije ljude Bizanta, a profesori su mu bili najveći umovi tog doba, poput budućeg patrijarha Fotija. Zbog svoje genijalnosti, već s dvadesetak godina postao je profesor filozofije na prestižnom carigradskom sveučilištu (Magnevri).
- Bio je vrhunski tajni agent i diplomat
Prije nego što je krenuo Slavenima, bizantski car koristio je Ćirila za iznimno opasne diplomatsko-vjerske misije na Istoku:
- Među arapskim kalifima: S nepunih 24 godine poslan je na dvor abasidskog kalifa u Samaru (današnji Irak) kako bi raspravljao o Presvetom Trojstvu s muslimanskim teolozima.
- Među Hazarima: Na poluotoku Krimu uspješno je pregovarao s hazarskim kaganom, branio kršćanstvo pred židovskim i muslimanskim učenjacima te uspio osloboditi na stotine bizantskih zarobljenika.
- Prvi “detektiv” za relikvije
Tijekom spomenute misije na Krimu, Ćiril je u moru pokraj Hersona uspio locirati i pronaći kosti svetog Klementa, četvrtog pape, koji je ondje bio prognan i mučen. Ćiril je te relikvije nosio sa sobom godinama. Upravo su mu te kosti otvorile vrata Rima – kada su on i Metod stigli pred papu Hadrijana II., nosili su relikvije sv. Klementa, što je izazvalo opće oduševljenje i olakšalo odobrenje slavenskog bogoslužja.
- Genijalni lingvist koji je “čuo” nepostojeća slova
Ćiril je imao nevjerojatan sluh za fonetiku. Kada je odlučio opismeniti Slavene, shvatio je da grčki i latinski alfabet uopće nemaju slova za specifične slavenske glasove (poput č, ž, š, ć, đ). Umjesto da prepravlja postojeće pismo, sjeo je i iz temelja izmislio potpuno novo pismo – glagoljicu. Svako slovo oblikovao je kombinirajući tri sveta kršćanska simbola: križ (spasenje), krug (vječnost) i trokut (Trojstvo).
- Pokopan je u jednoj od najstarijih rimskih bazilika
Iako je Metod želio tijelo svoga brata vratiti na Istok, rimski građani i papa to nisu dopustili. Ćiril je uz najviše počasti pokopan u raskošnoj bazilici svetog Klementa u Rimu (San Clemente). Njegov grob i danas je jedno od najvažnijih hodočasničkih mjesta za sve slavenske narode, a u istoj se bazilici nalaze i fascinantne drevne freske koje prikazuju prijenos relikvija.
Sveti Metoda
Nakon što je s Ćirilom preveo prve knjige i otišao u Moravsku na poziv kneza Rastislava, Metodov život postaje prepun političkih zapleta:
- Nijemci ga bacaju u tamnicu: Nakon Ćirilove smrti u Rimu (869.), papa zaredi Metoda za nadbiskupa Panonije. To je razbjesnilo njemačke (franačke) biskupe koji su ga na ilegalnom saboru proglasili heretikom, oteli i zatočili u samostan u Bavarskoj. U brutalnim uvjetima tamnice proveo je dvije i pol godine, sve dok ga papa Ivan VIII. nije oslobodio pod prijetnjom izopćenja njemačkih biskupa.
- Prevoditeljski podvig pred smrt: Iscrpljen tamnicom i stalnim napadima, Metod je pred sam kraj života u Moravskoj napravio čudo. Uz pomoć dvojice učenika-brzopisaca za samo 8 mjeseci preveo je gotovo cijelu Bibliju (Stari zavjet) na starocrkvenoslavenski jezik.
- Smrt i sudbina učenika: Preminuo je 6. travnja 885. godine. Odmah nakon njegove smrti, njemački biskup Wiching zabranjuje slavensku liturgiju, a Metodove ključne učenike (Klimenta, Nauma, Angelara) baca u okove i protjeruje. Oni bježe prema Bugarskoj i Hrvatskoj, čime paradoksalno spašavaju glagoljicu od potpunog uništenja.