Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος ; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος ; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Braća Ćiril (pravo ime Konstantin, ime Ćiril uzeo je nakon zaređenja) i Metod, obojica su rođena u Solunu. Poznati su i kao Solunska braća, Sveta braća i slavenski apostoli. Njihov otac Lav bio je visoki bizantski vojni zapovjednik (drungar). Najraniju mladost proveli su u Solunu koji je u to vrijeme bio posve okružen Slavenima.
Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna (koji su od djetinjstva dobro znali) preveli su najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti.
Oba brata se u pravoslavnoj crkvi poštuju kao sveci sa nazivom “jednaki apostolima”. Godine 1880. papa Lav XIII ih je uveo u svoj blagdanski kalendar Rimokatoličke crkve.
Papa Ivan Pavao II. proglasio je Ćirila i Metoda 1980. suzaštitnicima Europe, zajedno sa svetim Benediktom.
Sveti Klement Ohridski – učenik svetih Ćirila i Metoda
Sveti Klement Ohridski bio je srednjovjekovni teolog, porijeklom najvjerojatnije iz jugozapadne Makedonije. On je bio učenik poznatih osnivača slavenske pismenosti apostola svetog Ćirila i Metoda
Sveti Naum Ohridski – ugledni učenik svetog Ćirila i Metoda
- rođen je sveti Naum Ohridski, kršćanski svetac poznatiji pod nadimkom Sveti Naum Ohridski Čudotvorac. On je bio učenik svetih Ćirila i Metoda, te suradnik Svetog Klementa Ohridskog (zaštitnika Bugarske i Makedonije), a slavi se kao svetac i u pravoslavnoj i u katoličkoj crkvi.
Zajedno sa svetim Klementom, sveti Naum Ohridski utemeljitelj je slavenske pismenosti i kulture u Makedoniji, Bugarskoj te među susjednim Slavenima.
GLAGOLJICA ?
Porijeklo glagoljice seže u daleku prošlost. Znakove identične glagoljskim nalazimo na spomenicima iz trećeg tisućljeća prije Krista. Iako čak osmorica papa ističu sv. Jeronima kao njezinog izumitelja, on je tek usavršio pismo koje su stoljećima pomalo razvijale – ilirske žene.
Preteče glagoljskih slova prepoznajemo u nakitu i na keramici Liburna, Histra, Delmata, Japoda i drugih ilirskih plemena na prostoru između Jadranskog i Crnog mora.
Sveta braća Ćiril i Metoda nisu stvorila Glagoljicu jer je ona davno prije njih bila u upotrebi. Autor Tomislav Beronić.