Župa Jalžabet

Tebi se uščudiše svi angelski kori,

Kada te vidiše ushodeći gori,

Suncem odivenu vikovnje svitline,

Zvizdam ukrunjenu nebeske višine.

I riše, pitajuć: „Ka je to kraljica,

Ka se sva sja greduć kakono Danica?

Neg misec liplja, neg sunce ko čini dan,

A jača neg šereg, ki s tabora gre van.“

 

Zdrava virenice i hći sinka tvoga,

Prislavna kraljice dvora nebeskoga!

Zdrava, ka radosti puna si, vesel’ja,

Ter svake sladosti nada sva stvoren’ja!

Zdrava si divice, majko milosarja,

Nebeska kraljice, slavom okrunjena! …

ZAHVALJUJEMO MUŠKIM I ŽENSKIM UDRUGAMA SA PODRUČJA NAŠE ŽUPE,KAO I ŽUPNOME ZBORU I SVIMA KOJI SU SUDJELOVALI U AKCIJI ČIŠĆENJA CRKVE,OKOLIŠA CRKVE I FAROFSKOG DVORIŠTA.

BILO NAS JE PREKO 30.

VELIKA IMA HVALA  !!!!               foto: David Pačalat

 

Tradicionalno hodočašće na Mariju Bistricu je i ove godine održano. Nažalost,  autobus nije bio pun ,svega 32. hodočasnika. Postavlja se pitanje da li ima svrhe i druge godine organizirati hodočašće. Nekada je samo župa Jalžabet rezervirala dva vagona na željeznici kada se išlo na Mariju Bistricu. Nepregledno mnoštvo vjernika je i po dva dana bilo na Bistrici,a djevojke u bjelinama  su činile nepregledni špalir u kojem se nosio kip Majke Božje. Ove godine je i ta tradicija da djevojke nose kip Majke Božje u bjelinama nestao. Četiri mladića su u narodnoj nošnji nosili kip Majke Božje. Čak se i bistrički župnik začudio i pitao:”A gdje su djevojke?”.

Kako naći motivacije ili načina da se ta tradicija ne dokine?

I ove godine  nakon svete mise i blagoslova  31.07. na hodočasnički pješački put prema Mariji Bistrici krenulo je naših 18 hrabrih župljana. Cijelu noć su pješačili i u 5,00 stigli na Mariju Bistricu. Velika je to žrtva,ali tradicija se održala i ove godine. To je  izraz vjere i štovanja Blažene Djevice Marije. Molitve su bile cijelim putem i radosna atmosfera je pratila naše hodočasnike. Pratnja je  bio kombi naših Vatrogasaca,a i njima zahvaljujemo na pomoći i logistici.

SVETI JOAKIM I ANA, MOLITE ZA NAS

Danas slavimo svetog Joakima i Anu. Sveti Joakim i Ana su, prema tradiciji, roditelji Blažene Djevice Marije. Ne spominju se u Evanđeljima ni drugdje u Svetom pismu, tako da sve što o njima znamo dolazi iz crkvene predaje i apokrifnih spisa, prvenstveno Jakovljeva evanđelja, apokrifnog spisa iz drugog stoljeća.

Prema tome spisu, anđeo je Joakimu i Ani navijestio da će postati roditelji Blažene Djevice. Marijina majka jedna je od rijetkih žena koje se spominju i u Kur’anu, premda ne imenom. Prema predaji, Ana se udavala tri puta: prvi put za Joakima, drugi put za Kleofu te treći put za Solomona. Sa svakim je dobila kćer, od kojih se svaka zvala Marija: Marija, majka Isusova, Marija Kleofina i Marija Saloma. Prema istoj predaji, Elizabeta, majka Ivana Krstitelja, bila joj je nećakinja, kći njezine sestre.

Već od petog stoljeća posvjedočeno je vjerovanje da je Ana Mariju začela bezgrešno, što je konačnu potvrdu dobilo u dogmi o Bezgrešnom Začeću. Svetu se Anu najprije počelo štovati na Istoku, dok je njezin kult na Zapad došao relativno kasno. Navodne relikvije svete Ane prenesene su u osmom stoljeću u Carigrad, gdje su se čuvale u crkvi Božanske Mudrosti (Sveta Sofija). Kasnije su ih križari odande odnijeli te su raspoređene u brojne europske crkve.

Sveta Ana zaštitnica je neudanih žena, kućanica, rodilja, rudara, mornara, pomoćnica kod oluja te zaštitnica mnogih zemalja i gradova. Često se prikazuje i u umjetnosti, najčešće s Marijom i malim Isusom.