Kategorija: Vijesti

SVETI ROK U JALŽABETU 16

SVETI ROK U JALŽABETU 16.08.2025.

Vjerska proslava svetog Roka u Jalžabetu započela je svetom misom u 8,00. Svečana sveta misa je bila u 11,00 koju je predvodio fra Vlado Mustač,OFM iz Varaždina uz koncelebraciju susjednih svećenika iz našeg dekanata. Prije svete mise upriličana je procesija. U svijetu su poznate svečane procesije u čast svetom Roku. Našu procesiju su predvodili ministranti uz sudjelovanje  naših Vatrogasaca koji su nosili kip svetog Roka i djevojke u Jalžabetskim narodnim nošnjama te naš Župni zbor uz sudjelovanje mnoštva vjernika. Na cesti su nam se ispriječile zapreke ali smo  vještim manevriranjem naših ministranata i Vatrogasaca produžili dalje.

I ove se godine uočio veći broj hodočasnika. Fra Vlado je u nadahnutoj propovjedi ocrtao lik svetog Roka uz poticaj da ga nasljedujemo. Župnik je na kraju mise zahvalio svima koji su sudjelovali u ovoj vjerskoj proslavi našega zaštitnika Svetog Roka,posebno istaknuvši ministrante,zvonare,župni zbor i orguljaše, čitače,Vatrogasce i djevojke u narodnim nošnjama.

Na fasadi župnog dvora je bila velika slika umjetnika Matije Sovića sa prikazom čuda svetog Roka i slikama naših crkava u župi. Korisnici doma „Bistričak“ su priredili neke od svojih radova posvećenih svetom Roku,a na drugom panou je bio izložen strip o svetom Roku.

Navečer u 19,00 sati je bila sveta misa kojom smo završili vjersku proslavu svetog Roka.

Razišli smo se puni dojmova o svetom Roku. Vjernici iz periferije našeg Jalžabeta su potom  u miru usnuli,ali vjernici „Centra“ Jalžabeta su još dugo u noć kraj svojih kreveta molili ili se okretali u krevetu ili šetali po svojim sobama. Tek iza 2 sata ujutro smo mogli usnuti sa zahvalom svetom Roku .

Molitva je još jednom isupunila naša srca;Sveti Rok oslobodi nas od kuge,gladi,rata..i preglasne „grmljavine“.

Matija Vonić,župnik

 

Naša župa je i ove godine krenula na Trsat jednim autobusom. Ulaznu procesiju smo obavili kad smo stigli na Trsat. Križni put je bio u 9,00 po kalvariji. Sveta misa je bila u 10,00 koju je predvodio naš župnik Matija Vonić. Naši ministranti su bili u asistenciji i posluživali kod svete mise i križnog puta.  Osam župa sa svojim župnicima je sudjelovalo u  hodočašću. Kao i svake godine franjevci su nas lijepo dočekali i pogostili.

Naš prijevoz je osigurala firma “Rudi express” iz Čakovca.

Unatoč gužvi na cestama ipak smo došli i do Novog Vinodolskog gdje je  bilo kupanje u moru. Umorni od vrućine  polako smo se vratili svojim domovima. Lijepa hvala svim župljanima i hodočasnicima. Matija Vonić,župnik

 

Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος ; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος ; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Braća Ćiril (pravo ime Konstantin, ime Ćiril uzeo je nakon zaređenja) i Metod, obojica su rođena u Solunu. Poznati su i kao Solunska braća, Sveta braća i slavenski apostoli. Njihov otac Lav bio je visoki bizantski vojni zapovjednik (drungar).  Najraniju mladost proveli su u Solunu koji je u to vrijeme bio posve okružen Slavenima.

Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo  i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna (koji su od djetinjstva dobro znali) preveli su najnužnije crkvene knjige. Na taj su način stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti.

Oba brata se u pravoslavnoj crkvi poštuju kao sveci sa nazivom “jednaki apostolima”. Godine 1880. papa Lav XIII ih je uveo u svoj blagdanski kalendar Rimokatoličke crkve.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je Ćirila i Metoda 1980. suzaštitnicima Europe, zajedno sa svetim Benediktom.

 

Sveti Klement Ohridski – učenik svetih Ćirila i Metoda

Sveti Klement Ohridski bio je srednjovjekovni teolog, porijeklom najvjerojatnije iz jugozapadne Makedonije. On je bio učenik poznatih osnivača slavenske pismenosti apostola svetog Ćirila i Metoda

Sveti Naum Ohridski – ugledni učenik svetog Ćirila i Metoda

830. rođen je sveti Naum Ohridski, kršćanski svetac poznatiji pod nadimkom Sveti Naum Ohridski Čudotvorac. On je bio učenik svetih Ćirila i Metoda, te suradnik Svetog Klementa Ohridskog (zaštitnika Bugarske i Makedonije), a slavi se kao svetac i u pravoslavnoj i u katoličkoj crkvi.

Zajedno sa svetim Klementom, sveti Naum Ohridski utemeljitelj je slavenske pismenosti i kulture u Makedoniji, Bugarskoj te među susjednim Slavenima.

GLAGOLJICA ?

Porijeklo glagoljice seže u daleku prošlost. Znakove identične glagoljskim nalazimo na spomenicima iz trećeg tisućljeća prije Krista. Iako čak osmorica papa ističu sv. Jeronima kao njezinog izumitelja, on je tek usavršio pismo koje su stoljećima pomalo razvijale – ilirske žene.

Preteče glagoljskih slova prepoznajemo u nakitu i na keramici Liburna, Histra, Delmata, Japoda i drugih ilirskih plemena na prostoru između Jadranskog i Crnog mora.

Sveta braća Ćiril i Metoda nisu stvorila Glagoljicu jer je ona davno prije njih bila u upotrebi. Autor Tomislav Beronić.